Njemačka je zemlja u kojoj se prvenstveno poštuje svaki čovjek a i cijeni radnik te se vodi računa o pravima radnika .... mislim da tamo neisplate plaća nema .... zarađen novac moraš dobiti .... štiti te država .... to u Hrvatskoj nije slučaj .... sve se svodi na privatu tužbu za koju mnogi nemaju novaca... nitko nestoji iza tebe osim ti sam .... ako nešto nepoduzmeš neće nitko .... u Njemačkoj u roku od dva dana nakon popunjenog formulara,poslane zamolbe dobiješ ono što si tražio - ODGOVOR.... dok u Hrvatskoj to nije slučaj ... često puta se neki običan papir,potvrda mora čekati mjesecima,godinama ... pošalješ 500 molbi a ODGOVORA NA NJIH NIGDJE...nitko nikada ti ništa ni ne odgovori ... briga ih za to što si ti nezaposlen i ne radiš nigdje .... u Njemačkoj ako te nezaposle onda ti barem daju neki ODGOVOR ZAŠTO TE NEMOGU ZAPOSLITI.....što je itekako velika razlika ... U Hrvatskoj se često puta pitaš kakve to kvalifikacije imaju drugi kandidati kada ti ne zaslužuješ niti JEDNOSTAVAN ODGOVOR: „Nažalost, ne odgovarate profilu naše tvrtke“ ... čist vid kulture i poštovanja prema svom sunarodnjaku....svom bližnjem....drugom čovjeku .... koji je u potrazi za poslom,koji neradi i kome nije lakoooo.....zato ZASLUŽUJE ODGOVOR....na uložen trud tj. napisanu Zamolbu i Životopis s slikom....
Mirovinski sustav u Njemačkoj je uređen na vrlo skladan način. S najmanje 35 godina radnog staža, izuzev bolesti, možeš ići u mirovinu. Regularno,žene u mirovinu mogu ići s pune 63 godine, a muškarci sa 67 godina .... Visina mirovina ovisi o zaradi i o godinama radnoga staža, kao i o visini uplata mirovinskog osiguranja. Primjerice, netko tko je radio 35 godina za plaću od 1800 eura neto, može otprilike imati 1200 eura mirovine......
Što se tiče prijevoza u Njemačkoj, uglavnom se koristi autobus, U-Bahn ( podzemna željeznica ) i S-Bahn ( metro ) , a cijene karata su prilično skupe ..... na primjer, za vožnju U-Bahnom izdvojit ćete 2,60 eura za vožnju u jednom smjeru u trajanju od dva sata, za dvije zone ... ako to pomnožite s vožnjom za povratak i tome dodate vožnju autobusom ( koja je u nekim slučajevima nužna do U-Bahna ) onda se tu skupi nekih 10-ak eura dnevno, što nije malo .... itekako je skupoo ... pa se zato svima savjetuje da izaberu povoljniju opciju tj. da uzmu mjesečnu kartu koja za dvije zone iznosi oko 78 eura, iako ni to nije malo... pogotovo ako nemate prihoda ... no ipak se isplati ako ste prinuđeni aktivno tražiti posao ..... koji se nemože naći preko noći .... za jedan dan....morate si dati rok od 3 mjeseca ..... a za to morate imati dovoljno ušteđevine da .... možete živjeti i funkcionirati ta 3 mjeseca u Njemačkoj ..... a ako za 3 mjeseca ne nađete ništa .... vratite se svojoj kući .... i sve iz početka .....
Njemci su poprilično hladan narod u odnosu na Hrvate, ali sve ovisi o tome u kakvim se krugovima ljudi krećeš....cijene ako znaš njihov jezik i uglavnom uvijek dobiješ odgovor na postavljeno pitanje. Naravno, postoje neki koji ne dopuštaju opušteniji ton, ali onda se tome trebaš prilagoditi jer ipak si ti stranac u njihovoj zemlji.... većina njemaca su pozitivne i humane osobe koje poštuju čovjeka...i njegov trud... sve je stvar pristupa i kako se tko uklopi u novo društvo u Njemačkoj... razlika je od osobe do osobe...ima svakavih ljudi u svakom narodu...sve ovisi...s kime se družiš i kakav si ti sam...... ako imaš pozitivan pristup prema drugima,ako si kulturan,pošten i civiliziran... možeš sve...
VELIKA JE SRAMOTA DA MNOGI MLADI LJUDI BEZ ISKUSTVA ODRAĐIVAJU.... jednogodišnji pripravnički staž za samo sitnih 1600 kuna mjesečno...mislim da je to teška sramota i udar na mlade radnike i mlade kao stvaraoce novih obitelji i budućeg društva..... neki političari misle nažalost..da ljudi a pogotovo mladi neznaju osnove matematike... nisu se nikada pitali KAKO BI NJIMA BILO ŽIVJETI OD 1600 kuna mjesečno... sebi definiraju plaće od 3 tisuće eura a mlade ljude zakonskim putem prisiljavaju na rad od 1600 kuna... i onda se još usude pričati KAKO LJUDI I MLADI U HRVATSKOJ NEŽELE RADITI...ŠTO NIJE ISTINA JER SVAKI NORMALAN ČOVJEK VOLI RADITI ALI VOLI BITI I DOSTOJNO PLAĆEN ZA SVOJ RAD I TRUD.... mnogi mladi ljudi diljem Hrvatske nežele raditi za 1600 kuna a ni ne mogu jer se od te cifre CRKAVICE jednostavno ne može preživjeti i zadovoljiti osnovne životne potrebe ako nemate financijsku „pozadinu“....nekoga tko će vam pomoći....da preživite nap: roditelji.... obitelj...a to je ovisnost a ne samostalnost a ipak radiš aktivno iz dana u dan....žalosnooo je toooo sve skupa kod nas.... država mora donjeti ZAKONE da se trud i rad cijene i isplate i potruditi se da radnik dobije normalnu plaću od koje može dostojanstveno živjeti...... mladi ljudi se obrazuju za bolju budućnost, a ne za primanje socijalne pomoći.....mislim da je u Njemačkoj oko 400 eura socijalna mjesečna pomoć za ljude koji su uredno na birou za zapošljavanje i nerade...+ xxx dodatnih privilegija....a kod nas je radnik u lošijoj poziciji nego tamo njemački neradnik.... koji prima socijalu.
Zapošljavanje u inozemstvu regulirano je Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 80/08, 121/10, 25/12, 118/12, pročišćeni tekst 12/2013.), koji definira da su pravne i fizičke osobe obavljanje djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu dužne vršiti u suradnji s nadležnim tijelima pojedinih zemalja.Djelatnost posredovanja mogu vršiti pravne osobe kao trgovačka društva, a fizičke osobe kao samostalnu djelatnost. Također, srednjoškolske ustanove mogu obavljati poslove posredovanja za povremeni rad svojih redovnih učenika u zemlji, a iznimno i za redovne učenike drugih srednjoškolskih ustanova sa sjedištem u istoj županiji, na temelju pisanog sporazuma koji su dužne dostaviti ministarstvu nadležnom za rad.U postupku posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu pravne i fizičke osobe dužne su izvijestiti osobe za koje posreduju o uvjetima života i rada, pravima i obvezama po osnovi rada i drugim bitnim elementima zakonitosti rada i radnim uvjetima.Nadalje, pravne i fizičke osobe iz ovoga Zakona snose odgovornost prema osobama za koje su posredovale u inozemstvu za zakonitost njihovog zapošljavanja i rada sukladno zakonodavstvu zemlje u koju posreduju, te snose troškove prijevremenog povratka osobe za koju su posredovali ukoliko je isti uzrokovan nezakonitim zapošljavanjem ili radom, a odgovaraju i za eventualnu štetu koju bi osoba mogla pretrpjeti zbog pogrešnih informacija o bitnim elementima uvjeta života i rada.Pravne i fizičke osobe iz ovoga Zakona dužne su pružiti osobama za koje su posredovale u inozemstvu svu potrebnu pomoć u ostvarivanju njihovih prava po osnovi rada nakon povratka s rada u inozemstvu.Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatski zavod za zapošljavanje postao je dio EURES mreže, mreže javnih službi za zapošljavanje Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske. Ovisno o prijelaznim odredbama u području slobode kretanja radnika i interesu poslodavaca u pojedinim državama, Hrvatski zavod za zapošljavanje može pružati uslugu posredovanja pri zapošljavanju na području cijele EU/EGP-a.
Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje bez naknade pri zapošljavanju u inozemstvu.
Migracije više nisu nužno jednosmjerne i trajne, a razdoblja prostorne i profesionalne pokretljivosti postaju uobičajen dio radnog vijeka pojedinca. Iako samo oko 2,8% građana Europske unije živi i radi u državi članici različitoj od njihove zemlje podrijetla, prednosti rada u inozemstvu su višestrane: razvijanje profesionalnih i osobnih vještina, širenje kulturnih horizonta, mogućnost učenja stranog jezika.Načelo Europske unije o slobodnom kretanju radnika podrazumijeva mogućnost zapošljavanja bez obveze ishođenja radne dozvole u bilo kojoj zemlji Europske unije, kao i Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu te Švicarskoj. Postoji mogućnost da se primjena ovog načela privremeno odgodi do maksimalno sedam godina. Ovu mogućnost iskoristile su (na inicijalno dvogodišnje razdoblje, do 30.6.2015.) sljedeće države članice:
- Austrija
- Belgija
- Cipar
- Francuska (za 291 zanimanje radna dozvola izdaje se automatski:popis zanimanja)
- Grčka
- Italija (olakšice:sezonski rad u sektoru poljoprivrede, hotelijersko-turističkom sektoru i kućanskim poslovima/kućne pomoćnice, znanstvenici, visokokvalificirani radnici, umjetnici)
- Luksemburg
- Malta
- Nizozemska
- Njemačka (sezonski radnici do 6 mjeseci u poljoprivredi i ugostiteljstvu, akademski građani koji se zapošljavaju u svojem zvanju i mladi na minimalno dvogodišnjem naukovanju- Ausbildung ne trebaju radnu dozvolu; IZVOR)
- Slovenija
- Španjolska
- Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske
Nakon godinu dana rada u jednoj od navedenih zemalja uz tzv. EU-radnu dozvolu hrvatski državljanin može dobiti trajnu dozvolu rada u toj državi članici, neovisno o važećim ograničenjima za hrvatske građane.U ostalim državama članicama Europske unije hrvatski građani imaju slobodan pristup tržištu rada, bez potrebe ishođenja radne dozvole. Među članicama Europskog gospodarskog prostora, Norveška je otvorila svoje tržište rada hrvatskim građanima, dok su Island i Lihtenštajn zadržale režim radnih dozvola na inicijalno razdoblje od dvije godine (do 30.6.2015.). Rad u Švicarskoj moguć je uz radnu dozvolu pod uvjetima koje vrijede za građane trećih zemalja (zemalja koje nisu članice Europske unije), no od 1.7.2014. godine uvedena je zasebna kvota od ukupno 500 radnih dozvola isključivo za građane Hrvatske: 450 kratkoročnih L dozvola (u trajanju od 3 do 12 mjeseci) i 50 dugoročnih B dozvola (u trajanju do 5 godina uz mogućnost obnove). Detaljnije informacije potražite ovdje.Na EURES portalu uz pomoć alata za pretraživanje, kao i mreže od preko 900 EURES savjetnika koji su Vam spremni pomoći, mogu se pronaći relevantne informacije o mobilnosti radnika, informacije o trenutno otvorenim radnim mjestima u 32 europske zemlje, registrirati besplatni korisnički račun te kreirati vlastiti životopis koji će biti vidljiv svim EURES registriranim poslodavcima i EURES savjetnicima koji poslodavcima pomažu pronaći prave kandidate. Nadalje, dio portala posvećen uvjetima rada i života može vas dobro upoznati sa trenutnim stanjem u regiji potencijalnog zapošljavanja. Informacije o životu i radu dostupne su na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku, te ponekad na jeziku predmetne države. Putem EURES portala dostupne su i informacije o mogućnostima obrazovanja na području koja pokriva EURES mreža.
Ovdje su navedene sve vrste poslova / privrednih grana koji važe kao sezonski , a za koje ne treba Radna dozvola - EU / Arbeitserlaubnis - EU
POSJETI WEB STRANICU :
Für die Beschäftigung von Saisonarbeitnehmern im Sinne des § 15a BeschV sind folgende Wirtschaftsklassen zugelassen:
1. LANDWIRTSCHAFT
Pflanzenbau
Ackerbau
Getreidebau
Allgemeiner Ackerbau
Gartenbau
Gemüsebau
Zierpflanzenbau
Baumschulen
Allgemeiner Gartenbau
Dauerkulturbau
Obstbau
Weinbau
Allgemeiner Dauerkulturbau
TierhaltungHaltung von RindernMilchviehhaltung
Gemischte Rindviehhaltung
Gemischte Weideviehhaltung
Haltung von Schafen, Ziegen, Pferden und Eseln
Haltung von SchweinenHaltung von Geflügel
Sonstige Tierhaltung
Gemischte Landwirtschaft
Gemischte Landwirtschaft ohne ausgeprägten Schwerpunkt
Gemischte Landwirtschaft mit Schwerpunkt Pflanzenbau
Gemischte Landwirtschaft mit Schwerpunkt Tierhaltung
Erbringung von Dienstleistungen auf der landwirtschaftlichen Erzeugerstufesowie von gärtnerischen Dienstleistungen
Erbringung von Dienstleistungen auf der landwirtschaftlichen Erzeugerstufe im PflanzenbauGarten- und Landschaftsbau
Erbringung von gärtnerischen Dienstleistungen
Erbringung von Dienstleistungen auf der landwirtschaftlichen Erzeugerstufein der Tierhaltung
2. FORSTWIRTSCHAFT
Forstwirtschaft
Erbringung von Dienstleistungen auf der forstwirtschaftlichen Erzeugerstufe
3. OBST- UND GEMÜSEVERARBEITUNG
Verarbeitung von Kartoffeln
Herstellung von Frucht- und Gemüsesäften
Herstellung von Wein aus frischen Trauben
Herstellung von Apfelwein und sonstigen Fruchtweinen
Verarbeitung von Obst und Gemüse
Herstellung von Obst- und Gemüsekonserven
Herstellung von Sauerkonserven
Herstellung von Konfitüren und von Brotaufstrichen auf Fruchtbasis
Keine Absatz- (Handels-) Genossenschaften der Land- und Forstwirtschaft sowie der Obst-und Gemüseverarbeitung.
Keine Verkaufstätigkeiten für die Eigenvermarktung.
Die Fischerei und Fischzucht ist ein eigenständiger Wirtschaftsabschnitt und kann nicht derLand- und Forstwirtschaft zugerechnet werden.
Säge-, Hobel- und Holzimprägnierwerke
Furnier-, Sperrholz-, Holzfaserplatten- und Holzspanplattenwerke
4. HOTEL- UND GASTSTÄTTENGEWERBE
Hotels,
Gasthöfe,
Pensionen und Hotels
garniHotels
Gasthöfe
Pensionen
Hotels garni
Sonstige Beherbergungsgewerbe
Jugendherbergen und Hütten
Campingplätze
Beherbergungsgewerbe
Erholungs-, Ferien- und Schulungsheime
Ferienzentren
Ferienhäuser und Ferienwohnungen
Privatquartiere
Sonstige Beherbergungsgewerbe
Restaurants, Cafes, Eisdielen und Imbisshallen
Restaurants mit herkömmlicher Bedienung
Restaurants mit Selbstbedienung
CafesEisdielen
Imbisshallen
Sonstiges Gaststättengewerbe
Schankwirtschaften
Trinkhallen
Kantinen und Catere
SVE OVO PREVEDENO NA HRVATSKI BILO BI
1. POLJOPRIVREDA
Uzgoj bilja
Zemljoradnja
Uzgoj žitarica
Općenito zemljoradnja
Vrtlarstvo
Povrćarstvo
Uzgoj cvijeća
Rasadnici drveća/voćki
Općenito Vrtlarstvo
Uzgoj trajnih kultura
Voćarstvo
Vinogradarstvo
Općenito uzgoj trajnih kultura
Uzgoj stoke
Uzgoj goveda
Mljekarstvo
Mješoviti stočarstvo
Mješovita stoka za ispašu
Uzgoj ovaca, koza, konja i magaraca
Uzgoj svinja
Uzgoj peradi
Uzgoj ostalih životinja
Mješovito poljodjeljstvo
Mješovito poljodjeljstvo bez određenog težišta
Mješovita proizvodnja s naglaskom na uzgoj bilja
Mješovita proizvodnja s naglaskom na stočarstvo
Pružanje usluga na razini poljoprivredne proizvodnje kao i vrtlarskih usluga
Pružanje usluga na razini poljoprivredne proizvodnje u fazi usjeva
Vrtlarstvo i uređenje okoliša
Pružanje vrtlarskih usluga
Pružanje usluga na na razini poljoprivredne proizvodnje u stočarstvu
2. ŠUMARSTVO
Šumarstvo
Pružanje usluga na razini šumarske proizvodnje
3. PRERADA VOĆA I POVRĆA
Obrada krumpira
Proizvodnja sokova od voća i povrća
Proizvodnja vina od svježeg grožđa
Proizvodnja jabukovače i ostalih voćnih vina
Prerada voća i povrća
Proizvodnja konzerviranog voća i povrća
Proizvodnja kiselog
Proizvodnja džemova i namaza na bazi voća
Bez prodaje (komercijalne) u zadrugama poljoprivrede , šumarstva i voća i povrća. (Nije dozvoljeno) Bez prodajnih aktivnosti i self-marketinga.
(Nije dozvoljeno) Ribolov i uzgoj ribe je neovisna privredna sekcija, i ne mogu se pripisati poljoprivredi i šumarstvu.
Piljenje i blanjanje i impregniranje drvaFurnir, šperploče, vlaknatice i iverice
4. HOTELIJERSTVO I UGOSTITELJSTVO
Hoteli, svratišta, pansioni i Garni Hoteli (s doručkom)
Ostalo smještajno hotelijerstvo
Hosteli i kolibe
Kampovi
Smještajni sektor
Oporavilišta, odmarališta i izobrazni domovi
Ljetovališta
Vikendice i apartmani za odmor
Privatni smještaj
Ostali smještaji
Restorani, kafići, zalogajnice i slastičarnice
Tradicionalni restorani
Self-service restorani
Kafići
Slastičarnice
Snack barovi
Ostalo ugostiteljstvo
Gostionice/krčme
Pivnice
Kantine i catere
Noćni klubovi, noćni barovi i lokali za zabavu NISU u grupi sezonskih poslova.
Na ovoj stranici možete se raspitati za sezonski posao u Njemačkoj
Bäuerle, Klaus i Karin
70736 Fellbach
Tvrtka se nalazi u Njemačkoj,u saveznoj državi(pokrajini) - Baden-Württemberg
- proizvode bobice i jagode a uzgajaju i šparoge
- radi na farmi do 5 zaposlenih i do 100 sezonskih radnika kada je sezona
- oni su u potrazi za mjesece ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan i listopad za sezonskim radnicima
- radno vrijeme je u prosjeku 8 sati, uz prekovremeni rad do 2 sata, ako je moguće radi se šest dana tjedno
- plaćanje je u eurima i bruto plaća po satu je 6,00 €
- objekt za stanovanje je kontejner i dostupni su spavaća soba, dnevni boravak i mogućnost pranja rublja
- za smještaj će biti naplaćeno po danu 4.24. €
- prehrana osigurana po cijeni i trošku od 5,00 € po danu.
Možete kontaktirati FIRMU na njemačkom jeziku - putem: